Što je patelofemoralni sindrom i kako ga prepoznati

Patelofemoralni sindrom (PFPS), poznat i kao “runner’s knee”, nastaje zbog poremećene biomehanike između čašice i bedrene kosti. Hrskavica koja prekriva stražnju stranu čašice trpi prekomjerni pritisak zbog nepravilnog traga kretanja čašice u femororalnom žlijebu. To dovodi do upale, oštećenja hrskavice i karakteristične boli.

Bol se najčešće javlja ispod ili oko čašice, osobito kod aktivnosti koje povećavaju pritisak u koljenom zglobu. Tipične situacije uključuju trčanje, hodanje niz stepenice, dulje čučanje ili sjedenje s pogrčenim koljenom (tzv. “cinema sign”). Bol može biti tupog ili oštrog karaktera, ponekad praćena škripanjem ili pucketanjem.

Tipični simptomi patelofemoralnog sindroma

• Difuzna bol oko ili ispod čašice (ne točkasta lokacija)
• Pojačanje boli pri hodanju niz stepenice ili spuštanju s brda
• Osjećaj ukočenosti nakon duljeg sjedenja
• Škripanje ili pucketanje u koljenu (krepitacije)
• Osjećaj nestabilnosti ili “popuštanja” koljena
• Oteklina oko čašice (u kroničnim slučajevima)

Uzroci: Zašto nastaje “runner’s knee”

Patelofemoralni sindrom nije posljedica jednog faktora, već kombinacije biomehaničkih nepravilnosti i prekomjernog opterećenja. U ReLab-u provodimo detaljnu funkcionalnu procjenu koja identificira sve rizične faktore – od položaja stopala tijekom hodanja do snage glutealnih mišića. Nema dvaju istih slučajeva.

Mišićna neravnoteža i slabost

Slabost mišića kvadricepsa (osobito VMO – vastus medialis obliquus) i gluteusa medijusa najčešći je uzrok poremećene kinematike čašice. Kada su ti mišići slabi, čašica se tijekom pokreta pomiče lateralno (prema van) umjesto centralno. To uzrokuje neujednačen pritisak na hrskavicu i dovodi do iritacije tkiva.

Prenaprezanje i greške u treningu

Naglo povećanje intenziteta treninga (brzina, kilometraža, uspon), loša obuća ili trčanje po tvrdom terenu česti su okidači. Rekreativci često griješe preskakom na “sljedeću razinu” bez prilagodbe. Kod profesionalaca, uzrok je često nedovoljan oporavak između treningskih jedinica. Već smo pisali o najčešćim greškama rekreativaca.

Strukturni i anatomski faktori

Ploskostoplje (proninacija stopala), abnormalan Q-kut zgloba, hipermobilnost čašice ili displazija patelofemoralnog zgloba mogu predisponirati PFPS. Ovi faktori mogu biti urođeni ili nastati tijekom rasta. Bitno je naglasiti: strukturne varijacije nisu “presuda”, već pokazatelj da je potrebna prilagođena mehanička optimizacija.

Dijagnostika: Kako razlikovati bol u koljenu

Dijagnoza patelofemoralnog sindroma postavlja se prvenstveno kliničkom procjenom i testiranjem – rendgen ili MRI obično nisu potrebni. U ReLab-u koristimo kombinirani pristup: anamnezu (povijest problema), funkcionalne testove pokreta i palpaciju struktura oko koljena. Cilj je isključiti druge uzroke boli (ozljeda meniskusa, patela tendinopatija, ITB sindrom).

Klinički testovi koje koristimo

• Clarke’s test – pritisak na čašicu tijekom kontrakcije kvadricepsa uzrokuje bol
• Squat test – pojava boli pri čučnju do 60-90° fleksije
• Step-down test – evaluacija kontrole koljena tijekom spuštanja sa stepenice
• Palpacija faceta čašice – osjetljivost medijalnog ili lateralnog ruba

Kod kronične boli ili sumnje na strukturno oštećenje, može biti indicirana MRI dijagnostika. Međutim, u 80% slučajeva dovoljno je kliničko testiranje i praćenje odgovora na terapijske intervencije. Naša filozofija: dijagnostika mora biti funkcionalna, ne samo slikovna.