Što su Sindromi Prenaprezanja?

Sindromi prenaprezanja u mišićno-koštanom sustavu mogu se javiti kod osoba svih dobnih skupina koje redovito obavljaju tjelesne aktivnosti. Ovi sindromi nisu ograničeni samo na sportske aktivnosti, već mogu nastati i kroz uobičajene dnevne aktivnosti poput vrtlarenja ili kućanskih poslova. Primjeri uključuju sindrome poput karpalnog tunela, koji mogu nastati zbog ponavljanih radnji poput dugotrajnog tipkanja.

Važnost Odmora i Oporavka

Često, sindromi prenaprezanja su rezultat prebrzog ili preintenzivnog uključivanja u vježbanje bez dovoljnog vremena za odmor i oporavak. Čak i iskusni sportaši mogu patiti od ovih sindroma ukoliko ne dopuste svom tijelu adekvatno vrijeme za regeneraciju.

Vrste Koštano-Mišićnih Ozljeda

Postoje dvije glavne vrste ozljeda koje utječu na mišićno-koštani sustav:

  1. Makrotraume: Ovo su ozbiljne ozljede poput uganuća gležnja, iščašenja zgloba, ili puknuća tetiva, koje su posljedica iznenadnog i intenzivnog utjecaja.
  2. Mikrotraume (Ozljede prekomjerne upotrebe): Ove manje, ali česte ozljede nastaju ponavljanim korištenjem mišića, tetiva, ligamenata, zglobova i kostiju. One uključuju sitna oštećenja na mišićnim vlaknima i vezivnom tkivu, kao i prenaprezanje ligamenata i mišića.

Najčešće Mikrotraumatske Ozljede

U ReLabu često se susrećemo s različitim vrstama mikrotraumatskih ozljeda, koje mogu uključivati:

  1. Tendinitis ahilove tetive
  2. Sindrom karpalnog kanala
  3. Golferski lakat (medijalni epikondilitis)
  4. Skakačko koljeno (patelarni tendinitis)
  5. Lezije u laktu (prekomjerna upotreba apofize medijalnog epikondila)
  6. Lezije u ramenu (prekomjerna upotreba proksimalnog humerusa)
  7. Tendinitis rotatorne manžete ramena
  8. Trkačko koljeno
  9. Tendonitis (ili tendinoza/tendinopatija)
  10. Teniski lakat (lateralni epikondilitis)
  11. Stres frakture

Simptomi Mikrotraumatskih Ozljeda

Simptomi ovih ozljeda mogu varirati, no najčešće uključuju:

  • Bol koja se javlja odmah ili unutar 12 sati nakon aktivnosti
  • Bol tijekom i nakon aktivnosti koja ne sprječava kretanje
  • Bol koja sprječava kretanje i ne smanjuje se tijekom vremena
  • Stalna ili kronična bol koja sprječava normalno kretanje

Uloga Opreme i Okruženja

Ozljede uzrokovane sindromima prenaprezanja mogu nastati i zbog promjene opreme. Na primjer, nove cipele mogu biti uzrok ozljeda kod hodača, trkača ili plesača. Također, trčanje po tvrdom kolniku, umjesto na traci za trčanje, može povećati rizik od ovih ozljeda. U ReLabu naglašavamo važnost prilagodbe opreme i površine na kojoj se odvijaju aktivnosti kako bi se smanjio rizik od ozljeda.

Tehnika i Prenaprezanje

Nepravilna tehnika kod aktivnosti poput treninga snage, bacanja lopte ili korištenja rekvizita u sportu može dovesti do istezanja i prenaprezanja određenih mišića i zglobova. Na primjer, nepravilan zamah teniskim reketom ili palicom za golf može rezultirati ozljedama. Svjesnost o pravilnoj tehnici i njenom usavršavanju ključna je za prevenciju ovih ozljeda.

Favoriziranje Ozlijeđenih Dijelova Tijela

Favoriziranje ozlijeđenih dijelova tijela, kao što je korištenje zdrave noge zbog uganuća gležnja na ozlijeđenoj nozi, može dovesti do prenaprezanja zdravog dijela. U ReLabu, naglašavamo važnost ravnomjernog opterećenja i pravilnog oporavka kako bi se izbjegle dodatne ozljede.

Medicinska Stanja i Strukturne Anomalije

Stanja poput ravna stopala, nejednake duljine nogu, lošeg poravnanja kralježnice, bokova i nogu također mogu povećati rizik od ovih ozljeda. Naš pristup uključuje procjenu i tretmane usmjerene na ove strukturne anomalije kako bi se smanjio rizik od prenaprezanja.

Dob i Sindromi Prenaprezanja

Iako je vjerojatnost ozljeda prenaprezanja veća kod starijih osoba, ove ozljede postaju sve češće i kod djece i adolescenata, posebno onih koji se kontinuirano bave istim aktivnostima kroz duže vremenske periode. U ReLabu, posebnu pažnju posvećujemo prevenciji i liječenju sindroma prenaprezanja kod mladih sportaša.

Prevencija i Edukacija

U ReLabu, fokusiramo se na edukaciju i prevenciju sindroma prenaprezanja. Naglasak je na pravilnom odabiru opreme, usvajanju ispravne tehnike, ravnomjernom opterećenju tijela, te prepoznavanju i adresiranju strukturnih anomalija. Osim toga, pružamo savjete o pravilnom oporavku i odmoru, što je ključno za očuvanje zdravlja i izbjegavanje ozljeda prenaprezanja.

Sprječavanje nastanka sindroma prenaprezanja:

Odmarajte se kad osjetite bol
Zatražite upute od certificiranog fizioterapeuta koji vas može naučiti pravilnom obliku i kako pravilno koristiti opremu
Promijenite rutinu vježbanja i aktivnosti kako biste izgradili ukupnu snagu i kondiciju
Promijenite intenzitet i trajanje vašeg treninga ili aktivnosti
Postupno povećavajte trajanje, intenzitet (tempo, količinu težine / otpora) i udaljenost vaše aktivnosti
Prije početka ili pri povratku programu vježbanja ili aktivnosti posjetite stručnjaka za sportsku medicinu, posebno ako ste prethodno imali neki od sindroma prenaprezanja
Uzmite najmanje 2 dana odmora tjedno kako bi vaša mišićno-koštana tkiva imala vremena za obnovu